INFORMACIJA O ODRŽANOM SASTANKU SA PREDSTAVNICIMA GIZ-A - PLANIRANJE NOVOG BILATERALNOG PROJEKTA U OKVIRU INICIJATIVE ZA KLIMATSKO PARTNERSTVO ZA ZAPADNI BALKAN, „OPĆINE U ZELENOJ TRANZICIJI KA CIRKULARNOJ EKONOMIJI" U BOSNI I HERCEGOVINI

Dana 18.11.2024. godine u prostorijama UPKP u FBiH u Sarajevu, održan je sastanak sa predstavnicima GIZ-a. Sastanku su ispred GIZ-a prisustvovali gđa Sabine Schwab, gđica Salua Moussawel i gosp. Joachim Stretz, kao i gđa Azra Velagić-Hajrudinović – savjetnica u GIZ-u za upravljanje otpadom i cirkularnu ekonomiju, a ispred UPKP u FBiH predsjednik UO gosp. Selim Babić, zamjenik predsjednika UO gosp. Admir Bećirović (JKP „Komunalac“ Tuzla), član UO gosp. Đani Rahimić (JP „Komunalno“ Mostar) i članica NO gđa Jasna Babić (JKP „Vitkom“ Vitez), kao i uposlenice UPKP u FBiH koje su organizovale sastanak.

U uvodnom dijelu predsjednik Upravnog odbora UPKP u FBiH gosp. Selim Babić se zahvalio na pozivu i u kratkim crtama upoznao goste sa radom Udruženja, naveo kada je osnovano, koliko članica ima, kojim djelatnostima se bave, organizaciju rada po Pododborima UPKP u FBiH, i sl. te značajem privredne grane upravljanja komunalnim otpadom u sferi zaštite prirodne okoline.
Također, prisutni su upoznati sa skorijim aktivnostima UPKP u FBiH i uspješno završenom projektu RCDN i nastavak na novom pod nazivom RCDN+ koji također provodi GIZ, uspješno završenom projektu sa UNDP-om „Podrška programu reformi komunalnih vodnih usluga u FBIH i promocija primjene Tarifne metodologije“, aktivnom saradnjom sa Federalnim ministarstvom PVŠ, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i ostalim nadležnim institucijama u FBiH, Svjetskom bankom kao i drugim međunarodnim organizacijama.
Predstavnici GIZ-a su se ukratko predstavili i naglasili da je u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i u okviru Inicijative za klimatsko partnerstvo za Zapadni Balkan, GIZ u fazi planiranja novog bilateralnog projekta u Bosni i Hercegovini.
Cilj projekta je pružanje podrške bosanskohercegovačkoj ekonomiji prilikom implementacije Drugog stuba Zelene agende za Zapadni Balkan, koji ima za cilj podsticanje prelaska sa linearne na cirkularnu, zelenu i inkluzivnu ekonomiju.
Nadolazeći projekat „Općine u zelenoj tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji“ nadopunjuje druge razvojne mjere koje po nalogu BMZ-a implementira GIZ, kao što su:
• Cirkularna ekonomija za održivi urbani razvoj u Albaniji (17,1 milion eura; 2023-2027),
• Zelena ekonomija u Srbiji (4,4 miliona eura; 2024-2026),
• Cirkularni urbani razvoj - Kosovo4Green (3 miliona eura; 2024-2026),
• Sprečavanje morskog otpada na Zapadnom Balkanu (3 miliona eura; 2022-2025) kao i druge projekte u okviru BMZ-ovog programa finansiranja razvojnih partnerstava sa privatnim kompanijama “develoPPP.de”.

Predsjednik UO UPKP u FBiH gosp. Selim Babić je predstavio probleme sa kojima se susreću javna komunalna preduzeća u ovom sektoru u FBiH. Prije svega, kao ključni problem istaknuta je veoma niska cijena usluga, kao i nizak stepen naplate u preduzećima koja se bave samo tom djelatnošću.
Kao jedno od mogućih rješenja navedena je izrada strateškog dokumenta – Metodologije za izračun najniže cijene usluga upravljanja otpadom, kao relevantan dokument koji bi mogao poslužiti kao osnov za upućivanje zahtjeva za povećanje cijena prema osnivačima JKP, po uzoru na Tarifnu metodologiju za izračun najniže osnovne cijene vodnih usluga u FBiH koja je usvojena od strane Vlade FBiH, kao rezultat usvojenog Programa za unapređenje vodnih usluga u Federaciji BiH i korištenje najavljene finansijske i tehničke podrške.
Gđa Jasna Babić, gosp. Admir Bećirović i gosp. Đani Rahimić su ukratko predstavili svoja komunalna preduzeća, broj domaćinstava i broj pravnih subjekata koja koriste njihove usluge, kao i trenutne projekte na kojima aktivno rade.
Prisutni su naglasili da je jedan od najvećih problema neuređena zakonska regulativa na svim novoima vlasti u FBiH, neadekvatna cijena za isporučene usluge, nemogućnost adekvatne naplate za izvršene usluge, dotrajala infrastruktura, kao i da država, iako ima veliki potencijal, jako malo ulaže u ovaj sektor, a preduzeća nisu u mogućnosti sama poboljšati uslove rada bez pomoći osnivača i nadležnih institucija na nivou FBiH.